S://id access je kontrola prolaza koja služi za nadzor i fizičku zaštitu objekata. Jedan je od najvažnijih osnovnih elemenata sustava tehničke zaštite. Razvoj, usavršavanje i prilagođene cijene opreme omogućile su primjenu sustava kontrole prolaza u svakodnevnom životu a ne samo u visoko sigurnosnim sustavima. Osnovni zadatak sustava je dozvola ulaza ili prolaza isključivo ovlaštenim osobama, tj. ograničavanje pristupa u kontrolirana područja, uključujući pohranu podataka o svim dozvoljenim prolascima, alarmnim stanjima i operaterskim aktivnostima.
Pristup se omogućuje ili sprječava automatskim djelovanjem sustava, aktiviranjem fizičkih barijera. Funkcionalna shema ista je za kontrolu pristupa , kontrolu prolaza i evidenciju radnog vremena, osim što u kontroli prolaza kontroleri preuzimaju funkciju upravljanja barijerama. Kako bi se ostvario temeljni zadatak kontrole prolaza, definiraju se zone kao vremenska i prostorna ograničenja. Korisnici sustava grupiraju se u pristupne grupe te ovisno o dodijeljenim pravima, u određeno vrijeme imaju pristup određenim prostorima. Sustav kao takav reducira troškove tjelesne zaštite pružajući veći stupanj sigurnosti. Sustavi kontrole polaza često se pojavljuju kao samostalni koncept ili kao dio sveobuhvatnog koncepta tehničke zaštite.
Za identifikaciju korisnika upotrebljavaju se beskontaktne RFID kartice, barkod zapis, biometrijski citac otiska prsta, skeniranje rožnice i prepoznavanje lica. S://id kontrola prolaza odlikuje se mogućnošću da se uz istu osobu veže više identifikacijskih metoda dok su prava vezana direktno na osobu, tako da je na npr. za ulaz u zonu s većim stupnjem zaštite uz beskontaktnu karticu potrebna i biometrijska identifikacija. Danas se najčešće koriste čitači sa beskontaktnim karticama, dok se za prostorije gdje je potrebna veća razina sigurnosti, koristi kombinacija kartice i biometrijskog čitača, gdje se nakon ispravne autorizacije karticom, obavi autorizacija nekom biometrijskom metodom.
Pristup se omogućuje ili sprječava automatskim djelovanjem sustava, aktiviranjem fizičkih barijera. Funkcionalna shema ista je za kontrolu pristupa , kontrolu prolaza i evidenciju radnog vremena, osim što u kontroli prolaza kontroleri preuzimaju funkciju upravljanja barijerama. Kako bi se ostvario temeljni zadatak kontrole prolaza, definiraju se zone kao vremenska i prostorna ograničenja. Korisnici sustava grupiraju se u pristupne grupe te ovisno o dodijeljenim pravima, u određeno vrijeme imaju pristup određenim prostorima. Sustav kao takav reducira troškove tjelesne zaštite pružajući veći stupanj sigurnosti. Sustavi kontrole polaza često se pojavljuju kao samostalni koncept ili kao dio sveobuhvatnog koncepta tehničke zaštite.
Za identifikaciju korisnika upotrebljavaju se beskontaktne RFID kartice, barkod zapis, biometrijski citac otiska prsta, skeniranje rožnice i prepoznavanje lica. S://id kontrola prolaza odlikuje se mogućnošću da se uz istu osobu veže više identifikacijskih metoda dok su prava vezana direktno na osobu, tako da je na npr. za ulaz u zonu s većim stupnjem zaštite uz beskontaktnu karticu potrebna i biometrijska identifikacija. Danas se najčešće koriste čitači sa beskontaktnim karticama, dok se za prostorije gdje je potrebna veća razina sigurnosti, koristi kombinacija kartice i biometrijskog čitača, gdje se nakon ispravne autorizacije karticom, obavi autorizacija nekom biometrijskom metodom.
Sustavi kontrole prolaza imaju mogućnost integracije sa sustavom video-nadzora i to na način da se iz programske aplikacije u kontrolu pristupa omogućuje nadzor, snimanje i upravljanje integriranim sustavom video nadzora. Kamere se u sustavu video nadzora mogu programirati da se nakon što se korisnik autorizira karticom pri ulasku u štičeni prostor, kamera automatski usmjerava i fokusira prema tom mjestu te pokreće snimanje bez dodatne akcije operatera. U slučaju incedentne situacije, pregledom snimljenog materijala, moguće je vidjeti tko se i u koje vrijeme autorizirao na nadziranim štičenim vratima.
